Evropa dogovara zakon o migrantima: Šta nas čeka? "Nikad se ne zna"

Ministri unutrašnjih poslova država članica sastaju su u Luksemburgu, gde će pokušati da postignu saglasnost o dva ključna zakona u području migracija i azila.

Izvor: Jutarnji list
Podeli
EPA-EFE/Adriel Perdomo
EPA-EFE/Adriel Perdomo

"Hoćemo li uspeti? Nadamo se, ali nisam siguran, šanse su 50:50", rekao je diplomatski izvor dobro upoznat s tokom priprema za sastanak.

"Sada imamo realne izglede, postoji razumna nada da ćemo postići dogovor, ali nikad se ne zna", dodao je izvor.

Ministri će pokušati da dođu do zajedničkog stava o dva ključna zakonska predloga, koji su sastavni dio novog pakta o migracijama i azilu - Uredbe o upravljanju azilom i migracijama i Uredbe o postupcima azila.

Ipak, ako ministri uspeju i izglasaju zajednički stav, posao ni iz daleka nije gotov. Eventualni dogovor samo je pozicija s koje će države članice pregovarati s Evropskim parlamentom o konačnom tekstu zakona, a to bi mogao jednako težak, ako ne i teži posao. Svi ističu želju da ceo posao bude dovršen pre sledećih evropskih izbora u junu sledeće godine.

Evropska unija se muči s pitanjem migracija još od 2015. godine i velike migrantske krize. Komisija je 2016. godine predložila pakt o migracijama i azilu, ali države članice nisu uspevale postići dogovor o tome. Glavni kamen spoticanja bilo je pitanje obvezujućih kvota za raspodelu migranata kako bi se rasteretile države članice na spoljnim granicama koje su pod velikim migrantskim pritiskom i snose najveći teret.

Međutim, deo zemalja članica srednje i istočne Evrope, u prvom redu Mađarska i Poljska nikako nisu pristajali na obvezujuće kvote.

Komisija je u septembru 2020. predstavila predlog Novog pakta o azilu i migracijama kako bi napokon presekla Gordijev čvor u politici azila, to jest pitanje obvezujućih kvota za raspodelu migranata po zemljama članicama.

Glavni element novog predloga jeste da se obvezujuće kvote zamene obvezujućom solidarnošću. Drugim rečima, one zemlje koje ne žele da prihvate ljude koji imaju pravo na azil, moraju na neki drugi način, najčešće finansijski, pomoći onima koje to žele.

"Mislim da oko toga postoji razumevanje među država članicama - obvezujućih kvota neće biti", rekao je diplomatski izvor.

Diplomate ne otkrivaju pojedinosti predloga s kojima se pokušava pridobiti saglasnost svih ili barem većine država koje bi osigurale kvalifikovanu većina glasova potrebnih za odluku.

Poslednjih dana u medijima su se spominjali predlozi prema kojima bi one zemlje koje odbiju primiti migrante morale da plate iznos od 22 hiljade evra za svaku osobu koju odbiju da prime. a koja dobije pravo na azil.

Ta ideja naišla je odmah na negodovanje i oštre kritike u Poljskoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 600 idi na stranu