"BiH nije potreban Dejton II"; A to ne znači da ja neću koristiti svoja ovlašćenja

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit poručuje da nisu potrebne izmene Dejtonskog sporazuma, već Ustava BiH.

Izvor: Tanjug
Podeli
ShutterstockDmitrijs Kaminskis
ShutterstockDmitrijs Kaminskis

Kako je rekao, to ne isključuj pritom nametanje rešenja korišćenjem bonskih ovlašćenja. Šmit je to rekao uoči isteka roka datog strankama Bošnjaka i Hrvata u BiH da se dogovore o izbornoj reformi.

Šmit kaže da je važno da Dejtonski sporazum ostane jer je to, kako navodi, i dalje temelj za BiH. Upozorio je da nisu ispunjene sve odredbe Dejtonskog sporazuma, a kao primer je naveo Aneks VII.

"Ne smatram da nam je potreban Dejton II. Pre mislim da nam iz naroda trebaju izmene Ustava. Evropska unija je niz godina teško prihvatala da BiH nije poput drugih zemalja. Naravno da se jako dobro sećam onih pitanja kada su Hrvatska ili Slovenija primljene u EU. U Sloveniji se postavljalo pitanje o zaštiti manjina, ali ona nisu imala tu težinu kao što u BiH imaju pitanja koja se stalno otvaraju. Ova situacija, kakva je u BiH, za EU je jednostavno nepoznanica", rekao je Šmit za zagrebački Večernji list, izdanju za BiH.

Ističe da rešavanju situacije u BiH neće pomoći konferencija, ni na Brionima ili u Dejtonu.

"Mislim da moramo uz pomoć evropskog duha ovde da završimo posao. A to ne znači da ja neću koristiti svoja ovlašćenja. Dok mi dotle stignemo, sigurno ću ih koristiti", rekao je Šmit.

Naveo je da je broj Hrvata u BiH mnogo manji nego pripadnika drugih zajednica, ali prema Dejtonskom sporazumu, koji je, kako kaže, temelj njegovog rada, oni imaju pravo na političku odgovornost i zastupljenost.

"Zato nam ne ostaje ništa drugo nego da napravimo taj malo neugodan korak ili da krenemo neugodnim putem da razlikujemo očekivanja od realnosti. Da razlikujemo tvrdnje od realnosti i da jednostavno krenemo tim putem dogovora", kaže Šmit.

Dodao je da rok od šest sedmica za dogovor o izbornoj reformi ne treba uzimati striktno jer je to, kako je naveo, “čisto političko merilo” da se nešto mora uraditi.

Govoreći o pritiscima, Šmit tvrdi da oni dolaze sa svih strana, ali im, kaže, on ne podleže. Poručuje, međutim, da neće biti deo izborne kampanje.

O odnosu sa srpskim članom predsedništva BiH Miloradom Dodikom, Šmit kaže da ostaje otvoren za bilo kakav razgovor, ali da Dodik, kako je naveo, ne treba ni u kojem slučaju da misli da će bilo kakav pokušaj da se iziđe iz dejtonske BiH ostati bez njegove reakcije.

“Ne čini mi se da on ne primi na znanje kada mu nešto preporučim. Svojevremeno mi je ponudio da popijemo po jednu šljivovicu, a ta boca i dalje je otvorena. Popićemo je tek kada se posao završi”, naveo je Šmit.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 122 idi na stranu